Snaga komuniciranja granica

Komuniciranje granica ne znači samo reći drugima što ne želimo ili ne dopuštamo; to je umijeće izražavanja naše istine na način koji je jasan, direktan i poštovan.

Uspostavljanje granica je ključno za zdrave međuljudske odnose, ali jednako je važno i kako te granice komuniciramo. Komuniciranje granica ne znači samo reći drugima što ne želimo ili ne dopuštamo; to je umijeće izražavanja naše istine na način koji je jasan, direktan i poštovan. Ova faza radionice usmjerena je na razvijanje vještina komuniciranja koje sudionicima omogućavaju da pređu iz reaktivnog u proaktivno i asertivno izražavanje svojih potreba, želja i ograničenja.

Teorija komuniciranja granica

Efektivno komuniciranje granica zahtijeva jasnoću, dosljednost i poštovanje prema sebi i drugima. Ključne komponente uključuju:

  • Jasnoću: Izražavanje što točno očekujemo i zašto je to važno.
  • Asertivnost: Biti samouvjeren u izražavanju svojih potreba bez agresivnosti.
  • Empatiju: Razumijevanje kako vaše granice mogu utjecati na druge i komuniciranje na način koji minimizira konflikt.

Primjeri komunikacije granica

Loša komunikacija: “Uvijek mi upadaš u riječ. Prestani s tim!”

  • Ovaj način komunikacije je optužujući i vjerojatno će izazvati defanzivnost kod druge strane.

Prosječna komunikacija: “Ne sviđa mi se kada mi upadaš u riječ.”

  • Iako je manje agresivno, ova izjava još uvijek može ostaviti prostora za nesporazum jer ne nudi rješenje ili objašnjenje.

Kvalitetna komunikacija: “Osjećam se nevažno kada mi prekidaš dok govorim. Molim te, dopusti mi da dovršim svoje misli prije nego odgovoriš.”

  • Ova izjava jasno izražava osjećaje, opisuje konkretno ponašanje koje ih uzrokuje i nudi jasan zahtjev.

Prelazak iz reaktivnog u proaktivno komuniciranje

Reaktivno komuniciranje često je rezultat osjećaja ugroženosti ili frustracije, što može dovesti do impulzivnih i često kontraproduktivnih odgovora. Proaktivno komuniciranje uključuje promišljanje o svojim emocionalnim reakcijama i odabiru riječi koje točno odražavaju naše potrebe i očekivanja. To uključuje:

  • Planiranje unaprijed: Razmišljanje o mogućim scenarijima i kako bismo željeli reagirati.
  • Vježbanje asertivnosti: Korištenje “ja” izjava koje izražavaju osobne osjećaje bez optuživanja ili krivnje.

Asertivno izražavanje istine i autentičnosti

Biti autentičan znači izražavati svoje pravo ja, svoje mišljenje i emocije bez straha od osude. Asertivnost je ključna za ovo izražavanje jer omogućuje pojedincu da stane iza svojih riječi s povjerenjem, ali i s poštovanjem prema drugima. To uključuje:

  • Izbjegavanje pasivnosti: Ne dopustiti drugima da stalno određuju pravila igre.
  • Izbjegavanje agresivnosti: Ne nametati svoje granice na način koji šteti drugima.

U sklopu radionice “Hipnotičke tehnike jačanja granica” kroz ovu dionicu sudionici će učiti kako transformirati svoj način komuniciranja kako bi postali sigurniji u izražavanju svojih granica, čime će unaprijediti kako svoje osobne tako i profesionalne odnose… Također, uz hipnotičku seansu i mindfulness zahvate doći će u dodir sa svojim autentičnijim “ja”.

Ne propustite priliku da preuzmete kontrolu nad svojim životom kroz moćne hipnotičke tehnike. Prijavite se danas i zakoračite prema životu s kvalitetnijim, jasnijim granicama! Pridružite se radionici 11.5.2024.

Još priča:

Kad krenemo govoriti priču o događaju ili zbivanju, onu svakodnevnu, na primjer — „Nećeš vjerovat' što je dijete danas napravilo“ — možda zapravo govorimo: „Treba mi podrška. Danas imam situaciju u kojoj ne znam što da radim.“ Ispod svake priče postoji druga poruka.
To se tako ne radi“ – rečenica je koju često izgovara naš unutarnji kritičar. U hipnozi to zovemo kritički faktor: onaj glas koji procjenjuje i zaustavlja. Koliko je Vaš glasan?
Promjena nije utrka s drugima, nego ritam koji je naš. Neki listovi otpadnu prvi, neki zadnji, a neki ostanu vazdazeleni. Hipnotičko pripovijedanje otkriva vaš tempo promjene.
Podsvijest ne razmišlja u rečenicama, nego u asocijacijama. Za nju je prirodno da jedna slika izazove drugu, da se emocija poveže s mirisom, a misao s tonom glasa. Ne traži dokaze, već povezanost.
Misao koja traži postojanje jača je od misli koja traži umirivanje. I koliko god puta čuli savjet da se misli treba pustiti, za one koji prekomjerno razmišljaju – to je još veća izdaja.
Ne moraš znati sve sam. Niti se naučiti odmarati preko noći. Zato postoji ova „Odmoraonica“ – osmišljena da te pripremi za pravi odmor. I od moranja do odmora, sa ili bez mora. Ali svakako bez prisile, bez krivnje. Samo ti – i tvoje pravo da ne moraš ništa.