Najčešći razlozi zašto uništimo godišnji odmor – i kako da ne

Ne moraš znati sve sam. Niti se naučiti odmarati preko noći. Zato postoji ova „Odmoraonica“ – osmišljena da te pripremi za pravi odmor. I od moranja do odmora, sa ili bez mora. Ali svakako bez prisile, bez krivnje. Samo ti – i tvoje pravo da ne moraš ništa.

Došao je dan godišnjeg. Spakirao si kofere, postavio out-of-office mail (kao), ugasio “seen” na porukama, i napokon zatvorio vrata od stana. Trebao bi osjetiti olakšanje. No, u stvarnosti – glava ti i dalje radi sto na sat.

To nije slučajno, to je obrazac. I nismo sami u njemu.

Zašto se ne znamo odmoriti i zašto nas je toliko?

Odmor bi trebao biti vrijeme kada napokon možemo biti. Bez zadataka i žurbe. Bez osjećaja da nešto „moramo“, a ipak, toliko nas: provjerava mail i dok leži na plaži ili planira svaki trenutak godišnjeg do iscrpljenosti. Neki od nas osjećaju krivnju jer ništa ne rade i ima nas koji se vraćamo s odmora umornije nego kad smo otišli.

Nismo mi problem. Problem je što je malo tko naučio kako se stvarno odmara.


Top 7 razloga zašto sami sebi sabotiramo godišnji. I kako da ne.

1. Perfekcionizam prije odmora

Tjedan dana prije godišnjeg često radimo dvostruko više – „da sve bude gotovo“. Kao da ne odlazimo na odmor, već u mirovinu.

Kako da ne: smanji očekivanja. Ne mora sve biti savršeno. Neće svijet stati ako nešto pričeka.

2. Nerealna očekivanja o samom odmoru

Planiramo da će godišnji „napuniti baterije“, „riješiti sve“ i „biti savršen“. Onda dođe kiša. Ili djeca polude. Ili nas jednostavno ne „strefi“ opuštanje.

Kako da ne: umjesto da očekuješ savršen odmor, nauči prepoznati što tebi treba da ti odmor bude dobar.

3. Mentalna dostupnost

Mobitel. Mail. WhatsApp grupe. Notifikacije. Sve radi i ima mreže i na otocima…

Kako da ne: makni se mentalno. Postavi automatski mail. Odredi vrijeme kad (ne) gledaš poruke. Obavijesti ljude. Isključi se – stvarno.

4. Krivnja kad se ništa ne radi

Kultura produktivnosti naučila nas je da je „ništa“ loše. Na odmoru ne moramo baš biti overachieveri, ali neke stvari se trebaju napraviti i nama je to baš lako…

Kako da ne: odmoru je svrha da se ništa ne događa. U tišini i praznini – punimo se.

5. Tempo tijela i živčanog sustava

Nije dovoljno doći fizički na more. Tijelu treba 3–4 dana da se adaptira.

Kako da ne: prihvati prijelaz kao prirodan. Ne forsiraj „brzi klik“ odmora. Usmjeri pažnju na tijelo, prirodu, disanje.

6. Preopterećen planovima

Neki odmor zapakiraju kao turistički maraton: muzeji, izleti, ručkovi, restorani, planinarenje…

Kako da ne: ako te sve to veseli – super. Ali ostavi mjesta za spontanost, za dan bez plana. Za „ništa“. Za „baš mi se sad ovo radi“.

7. Strah od povratka

Već četvrtog dana odmora javi se misao: „Kad se vratim, čeka me kaos.“

Kako da ne: planiraj lagani povratak. Nemoj s putovanja odmah u ured. Osvježi odmor pričom, slikama, prisjećanjem. Produži efekt. Napravi nježni prijelaz.

Kako da odmaraš bez da se iscrpiš

I na ovih sedam “Kako da ne” vjerojatno će neki od vas reći “yea, right. Kako da ne” sarkastičnim tonom. Evo pomoći – ne moraš znati sve sam. Niti se naučiti odmarati preko noći. Zato postoji ova „Odmoraonica“ – osmišljena da te pripremi za pravi odmor. I od moranja do odmora, sa ili bez mora.

Ali svakako bez prisile, bez krivnje.

Samo ti – i tvoje pravo da ne moraš ništa. Osim odmoriti. To je zadatak. To je plan. To je skroz u redu…

Radimo s tvojim umom, emocijama i tijelom. Učimo kako otpustiti, usporiti, dopustiti. I sve to nosiš sa sobom – gdje god da ideš.

Jer odmor nije bijeg od stvarnosti. Odmor je stvarnost – bez pritiska.

Pripremi se za odmor - odmoraonica

Pripremi se za odmor – odmoraonica

35,00 

Radionica online: 5.7.2025. 10:10 – 13:30

Kombiniramo mindfulness, EFT i hipnotičke priče za tvoju potpunu i temeljitu pripremu za odmor.

Ostavi prošlost, uđi u sada i isplaniraj POTPUNI pravi odmor! A vještinu možeš koristiti i za manje “zahvate” – kao, naprimjer, vikend predahe.

 

Još priča:

Podsvijest ne razmišlja u rečenicama, nego u asocijacijama. Za nju je prirodno da jedna slika izazove drugu, da se emocija poveže s mirisom, a misao s tonom glasa. Ne traži dokaze, već povezanost.
Misao koja traži postojanje jača je od misli koja traži umirivanje. I koliko god puta čuli savjet da se misli treba pustiti, za one koji prekomjerno razmišljaju – to je još veća izdaja.
Nauči prepoznati unutarnji glas koji stalno ponavlja istu staru priču, ma koliko je kreativno sakrio u nove oblike. Glas koji reagira iz straha, iz boli, iz uvjetovanih obrazaca, programa, navika ne mora biti više takav!
Granica sigurnog mjesta je filter, ne zid. Ona propušta ono što njeguje, i zadržava ono što ranjava. Sram ostaje vani. Krivnja – vani. Ljutnja – vani. Ne zato što su zabranjeni, nego zato što unutra živi netko tko ih ne može više podnijeti svaki dan. Netko tko ima pravo na dan odmora. Na prostor bez pregovora. Na mjesto bez analize.
Prosječan proizvod možete napraviti lijevom nogom. A savršen proizvod radite mjesecima. I dok planirate savršenstvo, možda nikome ne dajete ni ono prosječno – a nekome bi upravo to prosječno bilo savršeno.
Sigurno mjesto je temelj. Početak. Povratak. Mjesto u kojem klijent ne mora biti bolji, ni drugačiji, ni gotov. Samo – siguran.