Mitovi o granicama

U srcu osobnih granica je hrabrost da se kaže istina. Ako je vaš cilj imati zdrave granice, uz emocionalnu inteligenciju, uvide i dozu empatije, učinkovita komunikacija je uvjet bez kojeg ne možete.

  1. Ako postavljam granice, ja sam sebičan: Ovaj mit proizlazi iz pogrešnog shvaćanja sebičnosti. Postavljanje granica zapravo je način zaštite vlastitog emocionalnog zdravlja i ne znači da ne brinemo o drugima. To nam omogućuje da djelujemo iz pozicije snage i ljubavi, a ne iscrpljenosti.
  2. Ako postavljam granice, to znači da sam hladna i nepristupačna osoba: Postoji zabluda da postavljanje granica čini osobu distanciranom ili nepristupačnom. Međutim, zdrave granice omogućuju da se osjećamo sigurno i da budemo otvoreniji i autentičniji u interakcijama s drugima, jer znamo da su naše emocionalne potrebe i vrijednosti zaštićene.
  3. Granice su znak da su naši odnosi loši: Granice su zapravo znak zdravih odnosa. One omogućuju pojedincima da održe svoj integritet i smanje emocionalno preplitanje koje može dovesti do problema i nesporazuma u odnosima.
  4. Ako postavljam granice, povrijedit ću druge: Dok granice mogu izazvati privremenu nelagodu ili razočaranje, one dugoročno štite odnose od većih povreda. Jasan razgovor o očekivanjima i limitima može spriječiti veće sukobe.
  5. Postavljanje granica je znak slabosti: Ponekad se može percipirati da je neophodnost postavljanja granica znak da osoba nije dovoljno snažna da se nosi s izazovima ili da tolerira različitosti. Međutim, prava snaga leži u sposobnosti prepoznavanja i izražavanja vlastitih potreba i granica, čime se promoviše zdravlje i ravnoteža u odnosima.
  6. Ako postavljam granice, osjećat ću se krivim i sramit ću se: Ovaj mit proizlazi iz unutarnjih poruka koje smo možda usvojili u djetinjstvu. Učenje o granicama uključuje i rad na prepoznavanju i prevladavanju neosnovanih osjećaja krivnje.
  7. Granice su znak da sam ljut: Dok granice ponekad postavljamo kada smo ljuti, one nisu nužno znak ljutnje. One su alat za komunikaciju osobnih potreba i očekivanja neovisno o našem emocionalnom stanju.
  8. Kada drugima kažem “ne”, oni će me mrziti: Iako neki ljudi mogu loše reagirati na postavljanje granica, pravi odnosi će izdržati iskrenu komunikaciju. Osim toga, pravi prijatelji će poštovati vaše granice i cijeniti vašu iskrenost.
  9. Granice ometaju spontanost i čine odnose previše formalnima: Dok granice zahtijevaju određenu dozu prethodnog razmišljanja i planiranja, one ne isključuju spontanost. Naprotiv, one omogućavaju da se ljudi osjećaju više opušteno i sigurno u svojim interakcijama, znajući da postoje jasni okviri unutar kojih se mogu slobodno izražavati.
  10. Ako postavljam granice, osjećat ću se usamljeno i napušteno: Iako postavljanje granica može privremeno udaljiti neke ljude, također otvara prostor za zdravije i ispunjenije odnose s onima koji poštuju vaše granice.
  11. Postavljanje granica znači da sam tvrd i nepraštajuć: Granice nisu zidovi niti odbacivanje drugih; one su više poput vrata koja kontrolirano dopuštaju pristup. Postavljanje granica ne znači da ne opraštamo, već da tražimo zdrave i poštene interakcije.
  12. Dobre granice su stroge granice: Postoji mišljenje da granice moraju biti rigidne kako bi bile efektivne. U realnosti, najzdravije granice su fleksibilne – one dopuštaju prilagodbu i promjene na temelju situacije i potreba uključenih osoba. Fleksibilne granice omogućavaju osobama da rastu i prilagode se životnim promjenama, dok istovremeno štite svoje osnovne interese i dobrobit.

U sklopu radionice “Hipnotičke tehnike jačanja granica” sudionici će učiti kako transformirati svoj način postavljanja i držanja granica, uz hipnotičku seansu i mindfulness tehnike doći će u dodir sa svojim autentičnijim “ja”. “Mitovi” koje želimo potaknuti su istine o granicama:

  1. Imate pravo reći ne (ili da) drugima bez osjećaja krivnje.
  2. Imate pravo pogriješiti, ispraviti tečaj ili se predomisliti.
  3. Imate pravo pregovarati za svoje sklonosti, želje i potrebe.
  4. Imate pravo izraziti i poštovati sve svoje osjećaje ako tako odlučite.
  5. Imate pravo izraziti svoje mišljenje čak i ako se drugi ne slažu s njim.
  6. Imate pravo da se prema vama postupa s poštovanjem, obzirnošću i brigom.
  7. Imate pravo odrediti tko ima privilegiju biti u vašem životu.
  8. Imate pravo priopćiti svoje granice, ograničenja i prekršitelje dogovora.
  9. Imate pravo dati prioritet svojoj brizi o sebi bez osjećaja sebičnosti.
  10. Imate pravo govoriti istinu, biti viđeni i živjeti slobodni.

Iskustva ovog treninga donose vam četiri hipnoterapeuta koji su uz to i: hipnocoach i instruktor hipnoze (Josip), mindfulness i NLP master (Sanja), doktor komunikologije i psihoterapeut (Miroslav) i profesor fonetike i instruktor hipnoze (Hrvoje), spremni da vas ojačaju u ovoj grupnoj iskustvenoj radionici.

Pravo mjesto da povučete tu novu crtu. Vi birajte koje će boje biti! Vidimo se…

Pridružite se radionici 11.5.2024. ili nabavite snimku u pretprodaji po povoljnijoj cijeni.

Još priča:

Danas žene igraju glavnu ulogu u hipnoterapiji kao praktičarke, istraživačice i edukatorice - a istraživanja pokazuju da je u suvremenim školama hipnoterapije više žena nego muškaraca. Ta vidljivost počiva na radu ovih ranih pionirki. Njihovi doprinosi podsjećaju nas da povijest hipnoze nisu oblikovale samo poznate osobe, već i mnogi odlučni glasovi koji su radili na unapređenju područja.
Polazeći od uvida Branka Vuletića iz Fonetike književnosti, istražujem govor kao mjesto u kojem se jezik obogaćuje ljudskom prisutnošću. Značenje se ne nalazi u riječima samima, nego u načinu na koji su izgovorene – u intonaciji, ritmu, pauzama, afektivnosti i ukupnom zvukovnom ostvaraju govora. Kada glas prestane biti nositelj informacije i postane nositelj stanja, govor se doživljava. Na toj razini otvara se prostor u kojem pripovijedanje prestaje biti sadržaj, a postaje iskustvo – temelj hipnotičkog pripovijedanja i unutarnje promjene.
Pozicije koje koristimo u hipnozi kao istraživanju: asociranost, disociranost i empatični svjedok. Kroz te pozicije iskustvo se može doživjeti, sagledati i integrirati na način koji donosi stabilnost, uvid i unutarnju orijentaciju.
U radu s regresijom terapeute često zbunjuje intenzitet iskustva koje se pred njima odvija. Brze promjene emocija, smijeh, suze i tišina mogu izgledati kaotično, ali iza njih stoji vrlo jasan proces asociranosti i aktivacije iskustva. Saznajte što se u regresiji zapravo događa, zašto emocije nisu znak problema i kako hipnoza kao istraživanje stvara prostor za uvid, integraciju i razvoj.
Prestati koristiti alarm za mene bila je odluka o povjerenju. Povjerenju da moje tijelo zna, da podsvijest vodi kada je čujem i da ne moram biti izbačen iz sna da bih ušao u dan. Alarm je nestao. Odnos je ostao.